FOTO: EPA/TOMMASO FUMAGALLI
KIJEV – Zahtjevi za “mirovnim planom” uzburkavaju javnost u Ukrajini. Zašto se pojavljuju upravo sada? O kakvim ustupcima Moskvi je riječ? I kakvo raspoloženje preovlađuje u ukrajinskoj javnosti, pita se Dojče vele.
Trojica poznatih ukrajinskih političara pozivaju da se rat okonča pregovorima sa Rusijom. Među njima je i poslanik ukrajinskog parlamenta Oleksij Gončarenko iz stranke “Evropska solidarnost”, koji je na društvenim mrežama napisao: “Realnost trenutno izgleda ovako: gubimo rat. Gubimo ogroman broj ljudi. Nedostaje nam novac, ne samo za finansiranje rata, već i za samo funkcionisanje zemlje.”
Gončarenko predlaže da se sa Moskvom pregovara o neutralnosti i odustajanju od članstva u NATO, ukidanju sankcija, statusu ruskog jezika i crkve u Ukrajini, kao i o statusu Donbasa: “Umirati zajedno sa cijelom zemljom zbog članstva u NATO, po mom mišljenju je apsurdno.”
Danilo Hetmancev je član vladajuće stranke “Sluga naroda” i predsjednik parlamentarnog odbora za finansije. On je istog dana na društvenim mrežama napisao da “pokretanje pregovora i mir moraju biti naš najviši prioritet“, a da bi konačni uslovi mira morali da budu potvrđeni na referendumu.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov kritikovao je političku logiku prema kojoj je rat jedina moguća opcija. Istovremeno je naglasio da mir mora počivati na sposobnosti Ukrajine da se brani i na konkretnim garancijama partnera.
Ubrzo su stigle riječi upozorenja predsjednika države Volodimira Zelenskog. On je podsjetio narodne poslanike da su odgovorni za unutrašnje jedinstvo zemlje i da ne smiju da šire paniku.
“Koliko god nam bilo teško, ne smijemo da se pokorimo Putinu i Rusiji, jer će to slomiti Ukrajinu”, poručio je ukrajinski predsjednik.
Opoziciona parlamentarna frakcija “Evropska solidarnost” odmah je isključila Gončarenka iz svojih redova. Njegovi “stavovi o okončanju rata i budućoj bezbjednosnoj arhitekturi Ukrajine odstupaju od stava ‘Evropske solidarnosti’ i njenih ideoloških principa”, saopštila je frakcija.
Među vrijednostima o kojima nema pregovora navode se snažna vojska, ukrajinski kao službeni jezik, samostalna ukrajinska pravoslavna crkva, kao i članstvo u EU i NATO.
Vrijeme u kojem su upućeni pozivi na mir nije slučajno, smatra profesor Oleksij Haran sa Kijevsko-mohiljanske akademije.
“Predstoji teška zima, ljudi su iscrpljeni i svi govore o pregovorima – i ukrajinski predstavnici i američki predsjednik Donald Tramp“, objašnjava politikolog u razgovoru za DW.
Neki političari već žure da na budućim izborima uberu političke plodove. Haran ne isključuje ni mogućnost da su ovi pozivi “probni baloni”, kojima se ispituje kako će društvo reagovati.
Politikolog Ihor Čalenko iz ukrajinskog “Centra za analizu i strategije”, izjave ukrajinskih političara posmatra prije svega u kontekstu mogućih pregovora u Abu Dabiju.
Tamo bi na trilateralnom tehničkom sastanku trebalo da bude riječi o sektorskim prekidima vatre i aktiviranju Trampovog mirovnog plana.
Neki od ovih političara imaju dobre kontakte sa timom američkog predsjednika, kaže Čalenko. Trampu je, smatra on, u interesu da postigne brz rezultat, još prije kongresnih izbora 3. novembra.
“Sve ovo prvenstveno ima za cilj organizovanje takvog sastanka kako bi se Rusija uvukla u pregovore“, smatra Čalenko. Istovremeno, izjavama ukrajinskih političara ispituje se u kojoj meri je javnost spremna na kompromise.
Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) iz sredine septembra, 75 odsto Ukrajinaca podržava pregovore sa Rusijom radi okončanja rata, dok ih 21 odsto odbacuje.
KIIS naglašava da se pitanje odnosilo samo na mogućnost pregovora, a ne na ustupke.
Čak 69 odsto ispitanika podržalo bi trenutni prekid vatre duž postojeće linije fronta, pod uslovom da Ukrajina ne prizna okupirane teritorije kao ruske, da nastavi da jača svoju vojsku i da teži približavanju EU i NATO.
Njih 62 odsto spremno je da izdrži rat koliko god bude potrebno, dok u Kijevu taj procenat iznosi čak 72 odsto. Čak 79 odsto veruje u pobjedu Ukrajine, iako je udio onih koji u to potpuno vjeruju od kraja jula pao sa 60 na 47 odsto.
“Izjave pojedinih političara ne odražavaju mišljenje većine Ukrajinaca”, kaže Anton Hruščecki iz KIIS-a. Ipak, dio stanovništva spreman je da prihvati kapitulaciju.
Prije otprilike godinu dana, oko 20 odsto ispitanika podržavalo je ruski mirovni plan koji je podrazumevao povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i demilitarizaciju. “Ali to je manjina”, naglašava sociolog. Većina je pragmatična i spremna na teške kompromise, ali ne i na kapitulaciju.
Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je odbacio prijedloge o uzajamnoj obustavi napada na energetska postrojenja i civilne brodove kao “besmislene”.
“Nespremnost Rusije je fundamentalna činjenica”, naglašava politikolog Čalenko. On smatra da je podjela javnosti na “ratnu” i “mirovnu” struju vještački nametnuta.
“Ne postoji veća grupa koja zagovara večni rat. Stav Ukrajine svodiće se na liniju kontakta i bezbjednosne garancije, što je već ustupak, a veći od toga ne može biti.”
I profesor Haran naglašava da je sadašnji stav Ukrajine gorak kompromis. “Sada govorimo o zamrzavanju sukoba. To je već ogroman ustupak”, kaže on.
Većina Ukrajinca jeste spremna na to, ali za povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa ili priznanje okupiranih teritorija kao ruskih ne bi se mogla pronaći većina. Takve izjave samo nanose štetu, smatra Haran.
“Problem nisu pregovori i kompromisi, već to što Putin želi da nas tokom teške zime dovede u situaciju da pokleknemo. Ono što sada govore Gončarenko i drugi samo ohrabruje Putina”, upozorava Haran.
Može li scenario iscrpljivanja da uspije?
Moskva svoje ciljeve nastoji da ostvari masovnim napadima na ukrajinski energetski sektor, data-centre, skladišta i mostove u prijestonici Kijevu, kao i na metaluršku industriju, objašnjava politikolog Čalenko.
“Na taj način želi da ojača onaj dio stanovništva koji zahtjeva okončanje rata po svaku cijenu. Čim otpor društva oslabi, od ukrajinskih vlasti će se tražiti veći ustupci.”
Anton Hruščecki skreće pažnju na to da se stvarno raspoloženje ljudi na ulici sve više razlikuje od onoga što se vidi na društvenim mrežama, gdje ima mnogo botova i gdje se snažno manipuliše emocijama.
“Prosječan građanin mnogo je smireniji, čak i kada je riječ o teškim pitanjima. Kompromisi na koje su Ukrajinci spremni ne smiju biti jednostrani ustupci niti smiju ličiti na kapitulaciju Ukrajine.
Ukrajinci i dalje žele da se bore za istinski mir.” zaključuje Hruščecki.
DW
