Foto: RIA Novosti
MOSKVA – Predsjednik Vladimir Putin danas će se, u prvoj polovini dana, u Moskvi sastati sa američkim predstavnicima, koji u rusku prijestonicu dolaze nakon trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine, istakao je predsjednik ruskog predsedniak Jurij Ušakov
Direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof i zet američkog lidera Džared Kušner stigli su u hotel u centru Moskve, nedaleko od Kremlja, uoči sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Oni se se Moskvom kretali automobilima marke “aurus”.
Današnja posjeta specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država Stiva Vitkofa Rusiji je njegova deseta posjeta toj zemlji od prvog dolaska u Moskvu, u februaru 2025. godine. Specijalni izaslanik i zet američkog predsednika Džared Kušner boravi u Rusiji treći put, javlja dopisnik RIA Novosti.
Ranije je pomoćnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov izjavio je da će se ruski predsjednik Vladimir Putin danas, u prvoj polovini dana, u Moskvi sastati sa američkim predstavnicima, koji u rusku prijestonicu dolaze iz Abu Dabija, nakon trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine.
BREAKING: Steve Witkoff and Jared Kushner arrive in Moscow for a meeting with President Putin. pic.twitter.com/dp4mtgWaZi
— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) November 12, 2026
Komentarišući pregovore u Abu Dabiju, vodeći spoljnopolitički stručnjaci ukazali su na promjenu pristupa SAD i viziju Rusije za novu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.
Pregovori u Abu Dabiju mogli bi da otvore put daljim kontaktima na visokom nivou između Moskve i Vašingtona, rekao je Dmitrij Trenjin, predsjednik Ruskog saveta za međunarodne poslove.
-Možemo očekivati intenziviranje diplomatskih napora”, rekao je Trenjin, ukazujući na dalje konsultacije i moguću posjetu Moskvi izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa. Međutim, upozorio je da se ne smije pretpostaviti da je mirovno rješenje samo pitanje vremena, naglašavajući da je “u pitanju mir, a ne prekid vatre”.
Ukrajinski sukob ne može biti riješen bez rješavanja širih evropskih bezbjednosnih problema, rekao je stručnjak, dodavši da je “mirovno rješenje u Ukrajini dio evropske bezbjednosne arhitekture” i da su ta dva pitanja “usko isprepletena”.
Trenjin je podsjetio da je 2021. godine Moskva predstavila SAD i NATO-u “odvojene, ali međusobno povezane skupove prijedloga za novu bezbjednosnu arhitekturu”. Zapad ih je odbio, a Rusija je nakon toga pokrenula svoju vojnu operaciju. Svako rešenje bi stoga moralo da uključuje bezbjednosne garancije i za Rusiju i za Ukrajinu, dodao je.
On očekuje da će evropske vlade tražiti “aktivniju ulogu” u diplomatskom procesu, iako će prvo morati da razjasne svoje stavove o nizu pitanja.
“Ne bi trebalo da očekujemo da će se EU pridružiti pregovorima kao nadnacionalna institucija. Evropska unija nije međunarodni akter u sferi bezbjednosti”, rekao je.
Istovremeno, Trenjin smatra učešće evropskih zemalja logičnim i neophodnim kada je u pitanju rješavanje praktičnih aspekata bezbjednosti kontinenta. Teškoća, prema njegovim rečima, leži u stavovima koje trenutno zauzimaju mnogi evropski lideri, koje je opisao kao “zarobljenike nerealnih ideja”. Dijalog će biti moguć kada se ti stavovi, ili sami lideri, promijene, zaključio je.

Poletajev: Vašington usvaja perspektivu Moskve
Ključna razlika između sadašnje runde i prethodnih diplomatskih napora je značajna promena u stavu Vašingtona o tome šta bi pregovori trebalo da postignu i kako bi mirovni sporazum trebalo da izgledaju, kaže analitičar i suosnivač projekta Vatfor, Sergej Poletajev.
-Izgleda da SAD sada prihvataju da takav sporazum mora da sadrži fundamentalne odluke o bezbjednosnoj arhitekturi Evrope, rekao je on.
Prema Poletajevu, ovo predstavlja korak ka dugogodišnjem stavu Moskve, koji je prvi put iznijet u njenim bezbjednosnim prijedlozima NATO-u u decembru 2021.
Poletajev je podsjetio da je evropska bezbjednosna arhitektura bila ključna za tadašnje zahtjeve Rusije i da je potpuno odbacivanje tih prijedloga od strane NATO-a pomoglo da se pokrene Specijalna vojna operacija. Sama sintagma “bezbjednosna arhitektura” veoma podsjeća na jezik koji se koristi u dokumentima Kremlja, podsjetio je.
Poletajev je uporedio očiglednu promenu Vašingtona sa stavom evropskih sponzora Kijeva: “Evropske vlade insistiraju na suprotnom redoslijedu: prvo prekid vatre, pa pregovori. U suštini, one ponavljaju stav koji su imale prije rata”.
Poletajev je, međutim, upozorio da je “Vašington već mijenjao kurs i da bi to mogao ponovo da učini”.
Po njegovim rečima, trenutni pristup Vašingtona daje osnovu za razgovor o konkretnim uslovima, čak i bez evropskog dogovora o široj bezbjednosnoj agendi, tako da EU može da ostane u “stanju poricanja”.
Poletajev je naglasio značaj obnovljenog fokusa na evropsku bezbjednost, rekavši da “kako se sukob bliži kraju svoje pete godine, diskusija se konačno okreće pitanju od kojeg na kraju zavisi rješenje”.

Litovkin: Bezbednosne garancije i korijeni sukoba
Direktni razgovori između Moskve i Kijeva, uz učešće SAD, pružaju priliku za razmjenu i upoređivanje stavova o bezbjednosti nakon završetka borbi, kaže ruski vojni novinar i analitičar Viktor Litovkin.
Pregovori bi mogli pomoći u pronalaženju zajedničkog jezika i postizanju kompromisa usmjerenih na rješavanje “osnovnih uzroka sukoba”, rekao je.
Jedna od glavnih prepreka je prijedlog evropskih sponzora Kijeva da rasporede trupe u Ukrajini u okviru budućih bezbjednosnih aranžmana. Litovkin je ukazao da Moskva odbija prisustvo stranog vojnog kontingenta, jer ga smatra nespojivim sa trajnim mirom.
Litovkin je napomenuo da evropski predstavnici nisu bili dio trilateralnih pregovora, ali su mogli da se konsultuju sa ukrajinskom delegacijom odvojeno, “u hodniku”.
Po njegovim riječima, ako evropske zemlje sebe smatraju stranom u pregovorima na osnovu toga što su učesnice u sukobu, moraće otvoreno da priznaju da se bore protiv Rusije na strani Ukrajine. U tom slučaju, upozorio je, ruski udari bi se mogli proširiti izvan Ukrajine na evropsku teritoriju.
Litovkin je rekao da nečlanstvo Ukrajine u NATO-u mora biti utvrđeno u njenom ustavu. Takođe je pozvao na garancije za ruski jezik i Rusku pravoslavnu crkvu u Ukrajini, zajedno sa okončanjem onoga što je opisao kao progon Rusa.
Analitičar je takođe kritikovao ideju o Savjetu Rusija-NATO, tvrdeći da bi takav format bio neravnopravan, sa 32 države članice NATO-a na jednoj strani i samo Rusijom na drugoj.

Minčenko: Ruska delegacija spremna za suštinske razgovore
Rusija je poslala “jaku i veoma praktičnu” delegaciju u Abu Dabi, rekao je politički analitičar Jevgenij Minčenko za list “Vzgljad”.
Ukazao je na učešće visokih diplomata, vojnih zvaničnika i predstavnika Federalne službe bezbednosti (FSB). Zamjenici ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin i Sergej Rjabkov, po njegovim rečima, mogli bi detaljno da razgovaraju o sistemu kontrola i ravnoteže u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi.
Minčenko je takođe primijetio prisustvo Igora Kostjukova, šefa ruske vojne obavještajne službe, i visokog zvaničnika FSB-a Alekseja Komkova, čije su odgovornosti međunarodni odnosi i pitanja bezbjednosti.
Sastav delegacije, zaključio je, pokazuje da su razgovori bili namijenjeni rješavanju “konkretnih pitanja, a ne apstraktnim diskusijama”.
Martinov: Širi evropski bezbjednosni dijalog
Pregovori u Abu Dabiju dio su šireg procesa usmjerenog na stvaranje nove evropske bezbjednosne arhitekture, prema riječima političkog analitičara Alekseja Martinova. U razgovoru za “Vzgljad”, Martinov je rekao da očekuje da će se diskusije o tom pitanju nastaviti na samitu APEK-a, uz učešće ruskih, američkih i kineskih lidera.
Martinov je doveo u pitanje angažman evropskih lidera u sadašnjoj fazi, navodeći da nisu bili spremni za konstruktivne razgovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i da nisu bili u stanju da brane nacionalne interese svojih zemalja.
Međutim, nije isključio buduće kontakte, rekavši da bi razmena mišljenja o ključnim pitanjima mogla da se održi “na ekspertskom nivou”. Ponavljajući ranije procene, Martinov je rekao da bi se lideri EU mogli pridružiti širem dijalogu u završnim fazama implementacije nove evropske bezbjednosne arhitekture.

Solonikov: Razgovori bi mogli da donesu praktične korake
Pregovori u Abu Dabiju mogli bi pomoći u okončanju sukoba u Ukrajini rješavanjem njegovih osnovnih uzroka, rekao je za Moskvu 24 Dmitrij Solonikov, direktor Instituta za savremeni razvoj.
On je tvrdio da diskusije o novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi označavaju povratak pitanjima koja je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo 2021. godine, prije početka Specijalne vojne operacije.
Prema Solonikovu, sporazum o širim bezbjednosnim aranžmanima otvorio bi put rešavanju konkretnijih pitanja, uključujući kako okončati borbe i uspostaviti nove bezbjednosne granice. Takva pitanja bi postala “tehnička” kada bi dvije strane postigle dogovor o tome kako da koegzistiraju u budućnosti.
RT / Moskva 24 / Vzgljad / RIA Novosti

