Foto: EPA
ABU DABI – Pregovori ukrajinske, ruske i američke delegacije održaće se u Abu Dabiju danas i sutra i prvi su trilateralni razgovori od februara. A ulozi su visoki: teritorija, bezbjednosti i suverenitet. Jaz između zaraćenih zemalja po tom pitanju je i dalje značajan. Rusija traži velike dijelove ukrajinske zemlje i odricanje od članstva Kijeva u NATO-u. Zelenski je krajem oktobra rekao da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat zamrznuo duž trenutne linije fronta, čime bi zadržala oko 75% svoje zemlje – u zamjenu za američke i evropske bezbjednosne garancije.
Tramp je uoči pregovora ocijenio da će Ukrajina na kraju imati “donekle drugačiji oblik”.
– Mislim da ćemo imati to završeno. Mislim da će se to dogoditi i da će Ukrajina na kraju imati donekle drugačiji oblik – rekao je on.
Ko dolazi na pregovore?
U Abu Dabi će na pregovore doći ruska, ukrajinska, američka, ali i evropska delegacija, kako je najavio francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
- Ukrajinsku delegaciju predvodi glavni pregovarač Rustem Umerov, a priključiće joj se i Kirilo Budanov, šef kancelarije ukrajinskog predsjednika
- SAD će predstavljati Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner
- Rusku delegaciju predvodi Vladimir Medinski, pomoćnik predsednika Vladimira Putina koji je vodio ranije runde. Prema Npr.org, po prvi put će se na razgovorima pojaviti zamjenici ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, te Jurij Žigarlovski, zamjenik načelnika uprave za operacije Generalštaba, pored šefa vojne obavještajne službe Igora Kostjukova
- Evropsku delegaciju će, prema “Fajnenšel tajmsu”, činiti nacionalni bezbjednosni savjetnici Francuske, Nemačke, Britanije i šefovi kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog sekretara NATO Marka Rutea. Oni će učestvovati u dijelovima pregovora, iako je Kremlj u ponedeljak ujutro insistirao na tome da u Abu Dabiju neće biti evropskih zvaničnika, odbacujući Baroove navode da će Francuska biti prisutna.
Šta su teme pregovora?
Prema Vitkofu, agenda će uključiti poslijeratne bezbjednosne aranžmane, deeskalaciju konflikta i humanitarna pitanja.
Kušner je uoči pregovora predstavio pet glavnih ciljeva za uspostavljanje novog evropskog bezbjednosnog okvira:
- Kontinuirane konsultacije o bezbjednosnim pitanjima
- Pouzdane kanale komunikacije u kriznim situacijama
- Veću transparentnost u vezi sa vojnim aktivnostima
- Uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije
- Dugoročan okvir za evropsku bezbjednost i stabilnost
Prema Kušneru, NATO bio ostao centralni element kolektivne odbrane Evrope. Šira bezbjednosna arhitektura trebala bi da postavi temelje za trajni mir između Ukrajine i Rusije, a Kušner je rekao da je Tramp već razgovarao o tom pitanju sa nekoliko evropskih lidera.
Institut za proučavanje rata (ISW), međutim, ukazuje često ponavljani stavovi Moskve o ovim temama i dalje nekompatibilni sa zvaničnim stavovima i interesima SAD, Ukrajine i Evrope. Američki predsednik se u četvrtak sastao sa izaslanikom Kremlja Kirilom Dmitrijevim – koji je kasnije kritikovao Zelenskog da je “uvijek bio i djelovao i protiv Trampa i protiv svijeta” – i rekao da će predstojeći sporazum “obuhvatiti više od Ukrajine, možda čak cijelu Evropu”.
Zelenski je u petak za CNN rekao da mu nisu dati detalji sporazuma na koji se Tramp odnosio.
– Za mene to nije jednostavno i može da bude opasno – rekao je on, upirući na konferenciju na Jalti iz 1945, kada su saveznički lideri dogovorili podjelu Evrope bez učešća nekoliko pogođenih zemalja.
Poruka Zelenskog Trampu
Do pregovora dolazi u trenutku zategnutih odnosa između SAD i Ukrajine, a otopljavanja veza između SAD i Rusije. Tramp je unazad sklopio “dil vijeka” sa Putinom o dizelu, dok je ukrajinskom predsjedniku poručio da je vreme za smjenu, te ocijenio da je na prethodnim sastancima na kojima je učestvovao Zelenski “prema Rusiji pokazano veliko nepoštovanje”.
Zelenski je uoči pregovora, u intervjuu za CNN, uputio poruku Trampu.
– Uvijek sam pokušavao da ovu poruku prenesem američkom predsedniku, uz svu zahvalnost njemu i njegovom timu: Putin poštuje samo čvrst stav. Čak i ako dolazi od neprijatelja, ali mora da bude čvrst. Ovaj rat ne možemo okončati tako što ćemo o njemu (Putinu) lijepo da govorimo. To je očigledno – rat je već ušao u petu godinu – rekao je on.
Zelenski je nedavno rekao da je spreman da se sastane sa Putinom u Turskoj. Takođe je odbacio Putinove zahtjeve da Ukrajina preda Donbas ili prizna Krim kao rusku teritoriju.
Šta se očekuje?
Sastav ruske delegacije na višem nivou mogao bi da ukaže da je Moskva spremnija nego ranije da se pozabavi gorućim političkim i vojnim pitanjima, piše Npr.org. Međutim, ISW sugeriše da su neki od istih tih ruskih zvaničnika zapravo ranije pokušavali da uspore prethodne razgovore ili jače guraju zahtjeve Moskve. Analitičari ne očekuju mnogo.
Bivši američki ambasador u Ukrajini Džon Herbst je u autorskom tekstu za Atlantski savjet ocenio da je Putin odbacio svaki američki prijedlog koji je Kijev prihvatio i da mu je više stalo do učešća u mirovnim pregovorima nego do postizanja stvarnog mira.
– Možda će jedini rezultat ovih pregovora biti dogovor o održavanju još jedne runde – rekao je on.
Budanov je izrazio “uzdržani optimizam” da bi tokom trilateralnih pregovora moglo da dođe do napretka ka eventualnom sastanku između Zelenskog i Putina.
– Sada je očigledno da sve strane žele da do ovog sastanka dođe. To znači da postoje određeni preduslovi za njegovo održavanje. Ovi pregovori nisu poslednji – rekao je on.
BLIC

