Foto: Grad Banja Luka
BANJALUKA – U slučaju razornog zemljotresa u Banjaluci, prve spasilačke ekipe mogle bi biti na terenu za najmanje 15 do 30 minuta. Na terenu bi se moglo angažovati od 150 i 200 obučenih spasilaca. Kazao je ovo za Puls Banjaluke Goran Arambašić, koordinator za sprovođenje mjera i zadataka civilne zaštite u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banja Luka.
Prema njegovim riječima, najprije bi reagovale Profesionalna teritorijalno vatrogasno-spasilačka jedinica Grada Banja Luka, Hitna pomoć i policija. Odmah bi se aktivirao Gradski štab za vanredne situacije. Njegov zadatak bila bi koordinacija, uspostavljanje veza i prikupljanje zvaničnih izvještaja sa terena.

-Pored vatrogasaca, medicinskih ekipa i policije, u prvom talasu bi reagovale Gorska služba spasavanja, speleološko društvo „Ponir“, Crveni krst, te dežurne ekipe „Elektrokrajine“ i „Vodovoda“. Po potrebi bio bi angažovan i tim Republičke uprave civilne zaštite za urbano traganje i spasavanje, odnosno USAR tim. Pred njima bi se našli sljedeći zadaci: spasavanje iz ruševina, gašenje požara, pružanje prve pomoći, zbrinjavanje povrijeđenih i podizanje šatorskih naselja, zatim isključivanja ugroženih trafostanica i saniranja oštećenja glavnih vodovodnih cijevi, kaže Arambašić.
Opremljenost gradskog Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice je dosta dobra, dodaje Arambašić, naglašavajući da se na tehničkoj opremljenosti tokom nekoliko posljednjih godina, radilo sa posebnom pažnjom.
-Civilna zaštita posjeduje razvalne alate za razbijanje i uklanjanje prepreka, vibrafone, vibroskope, dronove i kamere za pronalaženje preživjelih ispod ruševina. Ako se ukaže potreba, u prvih 24 sata stavljaju se na raspolaganje specijalizovane jedinice Civilne zaštite, tu prvenstveno mislim na Tim za ruševine, Crveni krst i komunalna preduzeća sa teškom mehanizacijom.

Ukoliko bi se ukazala potreba, bila bi aktivirana i javna skloništa u gradu. Ima ih ukupno 8 dodaje Arambašić, navodeći da je jedan dio javnih skloništa izdat i da se koristi u druge svrhe, ali bi u slučaju proglašenog vanrednog stanja automatski bila stavljena u funkciju ugroženog stanovništva.
-Banjaluka zvanično ima osam javnih skloništa. Njima upravlja gradski Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom. Privremeni smještaj, osim u javnim sklonipštima, bio bi, ukoliko bi se ukazala potreba, obezbijeđen u javnim objektima, dvoranama, školskim salama, ustanovama i prihvatilištima.
Što se tiče obučenosti stanovništva, Armabašić napominje da velika većina građana zna osnovna pravila, ali su im stvarna spremnost i praktično znanje i dalje na niskom nivou. Podsjeća i kako bi se stanovništvo trebalo ponašati u slučaju zemljotresa:
– Treba se udaljiti od prozora, zaštititi glavu rukama ili pod čvrstim stolom i sačekati da potres prođe. Nakon toga objekat treba oprezno napustiti, bez korišćenja lifta, te se udaljiti na otvoren prostor, dalje od dalekovoda i rasvjetnih stubova. Važno je pratiti uputstva nadležnih službi i ne nasjedati na glasine – kazao je Arambašić

On je istakao da se redovno sprovode vježbe sa scenarijem – zemljotresa. Fokus je kaže na školama i javnim ustanovama, sa ciljem da se prosvjetni radnici i učenici obuče kako da reaguju na zemljotres. Pored vježbi radimo i sprovodimo redovne edukativne časove u banjalučkim osnovnim i srednjim školama, predškolskim ustanovama, školama i javnim ustanovama, zaključio je Goran Arambašić, koordinator za sprovođenje mjera i zadataka civilne zaštite u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banja Luka.
Puls Banjaluke

