Foto: Grad Banja Luka
BANJALUKA – Zemljotres koji je pogodio Banjaluku 27. oktobra 1969. godine najjači je zemljotres sa epicentrom na teritoriji BiH i jedan od najjačih na prostoru bivše Jugoslavije, kaže Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja u dijelu rizika od zemljotresa.
– Nijedan grad niti njegovi stanovnici ne mogu u potpunosti da budu spremni za razorni zemljotres. Pripremljenost zavisi od spremnosti institucija, privrednih i drugih pravnih lica i stanovništva – kaže ona.
Decenijama se u javnosti navodilo da je u zemljotresu poginulo 15, a povrijeđeno oko 1.100 ljudi. Ipak, kako tvrdi Šipka, nije postojao zvaničan dokument sa potpunim i verifikovanim podacima o stradalima. Istraživanjem koje Šipka sprovodi provjereni su postojeći spiskovi, a došlo se i do saznanja o osobama koje su od posljedica teških povreda preminule u bolnicama drugih gradova.
-Krivi sat, simbol grada i podsjetnik na potres koji je zauvijek zaustavio kazaljke u devet časova i 11 minuta, obnovljen je, a pored njega je 30. jula ove godine postavljena spomen-ploča sa imenima 14 žrtava. Pet imena identifikovano je istraživanjem, kaže, a podaci o drugim stradalima čekaju na potvrdu njihovih porodica, kaže Šipka naglasivši da oni ne čuvaju samo sjećanje na stradale već podsjećaju i na opasnost koja i dalje postoji.
-Najveći seizmički rizik, postoji u gusto naseljenim dijelovima grada i područjima sa starijim, ranjivijim objektima. Posebnu pažnju treba posvetiti školama, bolnicama i ustanovama socijalne zaštite, poput domova za nezbrinutu djecu i starija lica. Više od polovine školskih objekata na području grada izgrađeno je prije zemljotresa 1969. godine i tada je pretrpjelo manja ili veća oštećenja. U toku je prikupljanje podataka o sanaciji tih škola, što bi trebalo da pruži uvid u stanje školskog fonda i njegovu otpornost na zemljotres – rekla je Šipka.
Ona ističe da Banjaluka ima specijalizovanu jedinicu za spasavanje iz ruševina, čiji su članovi obučeni za potragu i spasavanje zatrpanih. U njenom radu učestvuju i pripadnici Gorske službe spasavanja, koja raspolaže potražnim psom sa vodičem i specijalizovanom opremom. Civilna zaštita raspolaže alatom za razbijanje i uklanjanje prepreka, a osim toga vodi evidenciju o mehanizaciji i drugim sredstvima privrednih subjekata koja se mogu angažovati u vanrednim situacijama.
-Ipak, oprema i obučene ekipe nisu jedini preduslov za efikasno reagovanje. Važnu ulogu ima i to da li građani znaju kako da se ponašaju tokom potresa. Iskustva sa terena, uključujući i reakcije građana tokom zemljotresa u Petrinji 29. decembra 2020. godine, pokazuju da nivo svijesti o pravilnom postupanju još nije na zadovoljavajućem nivou. Iako je epicentar bio udaljen 100 kilometara, potres se značajno osjetio u Banjaluci i izazvao uznemirenost među građanima. U takvim situacijama uočeno je neadekvatno ponašanje, odsustvo planskog i organizovanog reagovanja, pa čak i pojava panike i širenje neprovjerenih informacija – kazala je Šipka.
Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice (PTVSJ) u oktobru intenzivira aktivnosti, uključujući i redovne edukacije, a ove godine planirana je serija predavanja u obrazovnim ustanovama koje će održati Vesna Šipka.
– Većina naših aktivnosti realizuje se u školama, a dosadašnje iskustvo ukazuje na to da je nivo pripremljenosti potrebno znatno unaprijediti, o čemu je informisano resorno ministarstvo – istakla je ona.
Vesna Šipka zaključila je da je neophodna kontinuirana edukacija kako bi građani u kritičnim situacijama znali kako da reaguju.
Tokom zemljotresa najvažnije je izbjeći paniku i ne pokušavati bježati iz objekta, već zauzeti zaštitni položaj, savjetuje Vesna Šipka.
– Treba se udaljiti od prozora, zaštititi glavu rukama ili pod čvrstim stolom i sačekati da potres prođe. Nakon toga objekat treba oprezno napustiti, bez korišćenja lifta, te se udaljiti na otvoren prostor, dalje od dalekovoda i rasvjetnih stubova. Važno je pratiti uputstva nadležnih službi i ne nasjedati na glasine – navela je ona.
Građanima bi bilo korisno da imaju spakovanu torbu sa osnovnim nekvarljivim namirnicama, flaširanom vodom, lijekovima i toplom odjećom, koju bi prilikom izlaska iz kuće ponijeli sa sobom.
Iako je sistem zaštite i spasavanja unaprijeđen, Vesna Šipka izdvaja tri ključna izazova, a to su nedovoljna ulaganja u seizmologiju, nedostatak detaljne procjene otpornosti građevinskih objekata, te ljudski faktor i nizak nivo svijesti građana o potrebi pravovremene i planske pripreme.
– Znatno kasnimo za Evropom i svijetom kada je riječ o procjeni seizmičkog hazarda, koji predstavlja temelj za procjenu seizmičkog rizika i njegovo kasnije smanjenje. Detaljan popis i analiza karakteristika svakog objekta je izuzetno opsežan, složen i skup projekat koji su u regionu do sada uspjeli da urade samo Ljubljana i Zagreb – zaključila je Šipka.
Puls Banjaluke

