BANjALUKA – Gran pri 25. Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, koji je od 14. do 20. oktobra održan u Dječijem pozorištu Republike Srpske, pripao je predstavi „Mjesečeva lisica“ Pozorišta lutaka Niš iz Srbije.
Žiri u sastavu Miroslav Benka, Vesna Kosec Torjanac i Željko Milićević ocijenio je da je poetičan tekst Mine Petrović predstavljao veliki izazov za postavljanje na scenu dječijeg pozorišta, na koji su autorski tim i izvođači uspješno odgovorili. U obrazloženju je istaknuto da su likovnost, muzika, precizna režija i nadahnuta animacija lutaka doprinijeli da ova priča o odrastanju oživi na sceni i ostavi snažan umjetnički utisak.
Direktorica Dječijeg pozorišta Republike Srpske Ljiljana Labović Marinković ranije je, povodom otvaranja festivala, ukazala na značaj njegovanja pozorišne publike od najranijeg uzrasta, izrazivši nadu da će djeca koja danas dolaze u pozorište i u budućnosti ostati vezana za ovu ustanovu i doprinositi njenom razvoju.
U takmičarskom programu festivala publika i žiri pogledali su 14 predstava iz 11 zemalja, čime je jubilarno izdanje okupilo umjetnike iz više zemalja i ponudilo različite pristupe lutkarstvu i pozorištu za djecu.
Nagrada za najbolju režiju
Nagrada za najbolju režiju pripala je Jiržiju Liški za predstavu „Velika ekspedicija Emila Holoba“ Horačkog pozorišta iz Jihlave u Češkoj. Žiri je istakao da je Liška jednostavnim izražajnim sredstvima i snažnim rediteljskim postupkom dočarao daleki svijet Afrike, dok su smjena glumačkih i pripovjedačkih dijelova, dinamika i atraktivna scenska rješenja doprinijeli uspjehu predstave.
Glumačke nagrade
Glumačke nagrade dodijeljene su:
- Jeleni Đorđević i Aleksandri Pavlović za animaciju lisice u predstavi „Mjesečeva lisica“ Pozorišta lutaka Niš. Prema obrazloženju, glumice su pokretima lutke dočarale različita emocionalna stanja lika, od straha i radoznalosti do tuge i sreće, omogućivši najmlađima da se lako poistovjete sa lisicom.
- Irini Šumelovoj za animaciju Buratina u predstavi „Zlatni ključ“ Državnog lutkarskog pozorišta „Georgi Mitev“ iz Jambola u Bugarskoj. Žiri je istakao njenu virtuoznost u animaciji marionete te sposobnost da pokretom i glasom oblikuje autentičan lik.
- Reki Sič za animaciju vile Mol u predstavi „San vile Mol“ Lutkarskog pozorišta „Harlekini“ iz Egera u Mađarskoj.
- Petri Šarac za glumačku kreaciju i animaciju hrčice Lole u predstavi „Slatke riječi“ Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke.
- Anastasiji Lasovskoj za ulogu Sadako u predstavi „Sadako hoće da živi“ Pozorišta za djecu i mlade iz Skoplja u Sjevernoj Makedoniji. Žiri je naglasio da je kroz dječiju naivnost, igru i želju za bezbrižnim porodičnim životom snažno dočarala tragediju djevojčice Sadako i stanovnika Hirošime, ostavljajući istovremeno prostor za nadu u bolji svijet.
Nagrada „Dragan Banjac“
Nagrada „Dragan Banjac“ za najkomičniju glumačku igru pripala je Tiboru Oreću i Ivanu Nevjestiću za uloge Žohara, Mrava i Puža u predstavi „Umišljena bubamara“ Lutkarskog kazališta Mostar. Žiri je ocijenio da su komička sredstva, dijalektizmi i pokret uspješno oživjeli svijet insekata i različitih karaktera.
Specijalne nagrade i priznanja
- Specijalna nagrada za kolektivnu igru dodijeljena je ansamblu predstave „Velika ekspedicija Emila Holoba“ Horačkog pozorišta iz Jihlave.
- David Zuazola nagrađen je za cjelokupno autorstvo, od ideje do izvedbe, u predstavi „Hodač“ Teatra Unija, koji povezuje Španiju i Poljsku.
- Specijalno priznanje pripalo je predstavi „Slatke riječi“ Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke za neposrednost i duboku proživljenost glumačke igre.
Nagrade za dizajn, muziku i scenografiju
Za dizajn i vizuelni identitet predstave „Luna luna park“ Pozorišta lutaka „Pinokio“ iz Beograda nagrađen je Gabrijel Đenovi.
Nagrada za muziku pripala je Gezi Kučeri za predstavu „Mjesečeva lisica“. Žiri je istakao da je njegova muzika nenametljiva, ali sveobuhvatna i sugestivna te da dočarava unutrašnji i spoljašnji svijet prirode i male lisice.
Sandra Nikač nagrađena je za najbolju scenografiju, kostim i lutke, takođe za predstavu „Mjesečeva lisica“. Prema ocjeni žirija, njena scenografija, od funkcionalnih kulisa do monumentalnog scenskog prostora, stvorila je uvjerljivu iluziju velikog i nepoznatog svijeta šume i doprinijela čarobnoj atmosferi predstave. (Glas Srpske)
