Čovječanstvu prijeti izumiranje do 2100. godine uslijed zlonamjerne upotrebe vještačke inteligencije ili nuklearnog sukoba, pokazuje nova globalna procjena rizika.
Ove dvije prijetnje nalaze se na vrhu liste od 17 velikih opasnosti po zdravlje ljudi u narednih 75 godina. Među njima su i smanjenje izdvajanja bogatih zemalja za međunarodnu pomoć, klimatska kriza i neuhranjenost djece.
Stručnjaci koji stoje iza izvještaja Komisije uglednog časopisa Lanset za globalne prijetnje zdravlju u 21. vijeku istakli su da su sve ove prijetnje međusobno povezane, što znači da se njima mora pristupiti istovremeno. Ipak, naglasili su da za svaku od njih postoji „realan način djelovanja“.
„Odluke koje lideri donose danas oblikovaće zdravlje i dobrobit sljedeće generacije“, rekao je profesor Kristofer Mari, kopredsedavajući komisije i direktor Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu Univerziteta u Vašingtonu.
Da bi sastavila listu, komisija je modelovala koliko bi godina života provedenih u dobrom zdravlju moglo da bude izgubljeno usljed bolesti, invaliditeta ili prerane smrti izazvanih svakom od ovih prijetnji, polazeći od sadašnjih trendova. Za to je korišćena mjera poznata kao godine života korigovane u odnosu na invaliditet.
„Zlonamjerna upotreba vještačke inteligencije, uključujući stvaranje biološkog oružja, kao i nuklearni sukob koji bi mogao da izazove nuklearnu glad, nose rizik od izumiranja čovječanstva u narednih 75 godina“, navodi se u izvještaju.
Autori dodaju da je vjerovatnoća takvih scenarija i dalje mala, ali da bi njihove posljedice mogle da dovedu do nestanka čovječanstva. U slučaju nuklearnog sukoba, dovoljno čestica moglo bi da dospije u gornje slojeve atmosfere, blokira sunčevu svjetlost i izazove glad širom svijeta. Drugi scenario podrazumijeva upotrebu biološkog oružja stvorenog uz pomoć vještačke inteligencije.
U uvodniku časopisa Lanset, objavljenom uz izvještaj, upozorava se: „Ukoliko bi se ostvarile, razmjere štete bile bi tolike da bi čovječanstvo doživjelo apokalipsu.“
Među ostalim rizicima koji bi mogli da dovedu do kumulativnog gubitka više od milijardu godina zdravog života, zbog čega su svrstani u kategoriju „velikih katastrofalnih prijetnji“, nalaze se zagađenje vazduha, antimikrobna rezistencija, neuhranjenost djece i klimatski slom.
Na listi su i konvencionalni oružani sukobi, smanjenje međunarodne pomoći, prekomjerna konzumacija alkohola, visok krvni pritisak, nejednakost u prihodima, nizak nivo obrazovanja, prirodno nastale pandemije, gojaznost, narušeno mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.
Da bi se našle na listi, prijetnje nisu morale samo da imaju potencijal da izazovu veliki gubitak godina života provedenih u dobrom zdravlju već i da postoje moguća rešenja za njihovo ublažavanje.
Donosioci odluka moraju da se suoče sa pretnjama
Ibrahim Abubakar, član komisije i profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetskom koledžu u Londonu, istakao je:„Ne polazimo od stava: ‘Pogledajte, želimo da vas uplašimo — postoji toliko i toliko prijetnji čovječanstvu.’ Polazimo od pretpostavke da se donosioci političkih odluka danas, bilo na nivou međunarodnih institucija ili na nacionalnom nivou, mogu suočiti sa ovim prijetnjama. Važno je da razumiju i koliki uticaj mogu da ostvare ako preduzmu odgovarajuće mjere.“
Prema izvještaju, ograničavanje globalnog zagrijavanja na oko 1,8 stepeni Celzijusa, umjesto da ono dostigne 4,4 stepena, moglo bi da spriječi gubitak 1,89 milijardi godina života provedenih u dobrom zdravlju. Istraživači su za svaku prijetnju modeluju najbolje i najgore moguće scenarije.
U regionima sa višim prihodima, dominantne prijetnje predstavljaju nezarazne bolesti, poput gojaznosti, i narušeno mentalno zdravlje. U siromašnijim dijelovima svijeta gubitak zdravih godina života u većoj mjeri povezan je sa problemima kao što je nizak nivo obrazovanja.
Mnoge zemlje koje su među najvećim donatorima međunarodne pomoći, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, tokom protekle godine najavile su značajno smanjenje izdvajanja za pomoć.
Prema nalazima komisije, mogući kolaps međunarodne zdravstvene pomoći ili njeno drastično smanjenje mogli bi da dovedu do gubitka čak 1,5 milijardi godina života korigovanih u odnosu na invaliditet do 2100. godine. Skoro 70 odsto tog gubitka odnosilo bi se na podsaharsku Afriku, region koji je ujedno i među najteže pogođenima neuhranjenošću djece.
Komisiju čini 35 stručnjaka, a njeni nalazi biće predstavljeni u nedelju na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu, u Nemačkoj.
Procjena će biti ažurirana svake godine kako bi se ponovo razmotrilo svih 17 identifikovanih prijetnji, uzimajući u obzir nove podatke i opasnosti koje bi se u međuvremenu mogle pojaviti.
Autori izvještaja pozvali su svjetske lidere da reaguju prije nego što se rizici pretvore u krize. Među predloženim merama su ulaganja u tehnološke inovacije i jačanje zdravstvenih sistema.
„Prije tri godine, kada smo započeli ovaj proces, mislili smo da postoje tri velike prijetnje: sukobi, klimatske promene i pandemije. Sada znamo da postoji mnogo veći broj prijetnji o kojima moramo da brinemo. Vlade zaista moraju da izdvoje novac i angažuju ljude koji će se baviti predviđanjem, sprečavanjem i pripremom za ovaj raznovrsniji skup prijetnji“, naveo je Mari.
Lanset / RTS
